VINODOLSKI ZAKON

VINODOLSKI ZAKON

Jedan od najvažnijih kulturnih spomenika naših naroda i ujedno jedan od važnih evropskih srednjovjekovnih dokumenata, Vinodolski zakon bogat je izvor za upoznavanje svakidašnjeg života naših predaka.

Sastavljači Vinodolskog zakona trudili su se da kmeta-pučanina osiguraju i zaštite od prevelikog utjecaja feudalčeve vlasti, osobito sudske. Posebnu značajku Vinodolskom zakonu daje okolnost što ga je sastavila "komisija" sastavljena od predstavnika devet vinodolskih gradova-općina: Grobnika, Trsata, Bakra, Hreljina, Drivenika, Grižana, Bribira, Ledenica i Novigrada (danas Novi Vinodolski). Predstavnici spomenutih gradova sastali su se 6. siječnja 1288. godine u frankopanskom kaštelu Novigrada "pred licem kneza Leonarda" i popisali stare pravne običaje što su se primjenjivali u Vinodolskoj kneziji, pa je zbog toga taj dokument i nazvan "Vinodolski zakon".

Rukopis Vinodolskog zakona čuvao se u arhivu modruškog kaptola u Novom Vinodolskom do sredine 19. stoljeća, a tada ja postao vlasništvo Edvarda Mrzljaka, nadsavjetnika hrvatsko-slavonskog financijskog ravnateljstva.

Godine 1851. imenovani je poklonio rukopis Narodnom muzeju u Zagrebu, odakle prelazi u Nacionalnu i sveučilšnu biblioteku, gdje se i danas čuva.

Rukopis se sastoji od 14 listova, odnosno 28 stranica, a napisan je hrvatskim jezikom i kurzivnom glagoljicom.

1996. g. osnovan je u Novom Vinodolskom u prostoriji gdje je potpisan Vinodolski zakon Hrvatski institut za ljudska prava, koji svoja polazišta crpi upravo iz Vinodolskoga zakona. 

Proslava Martinja

Proslava Martinja

Dana 11.11.2017. g. u Domu kulture održati će se proslava Martinja u sklopu koje će biti organiziran poseban martinjski program i velika vinska izložba.

...

Turistička zajednica grada NOVI VINODOLSKI koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se", čime se slažete sa korištenjem kolačića. Slažem se